HERCEG NOVI

Neko je dao najljepši opis rekavši: „Grad u kom su se umjetnici napajali svjetlošću i ljepotom. Nigdje nema toliko cvijeća, sunca, plavetnila i maestrala koji doziva... Među kamenim zidinama, trenutak predaha ili nadahnuća, tražili su mnogi pisci pa i nobelovac Ivo Andrić. A sam Petar II Petrović Njegoš, najveći crnogosrki mislilac, filozof, pjesnik, duhovni i svjetovni vladar, sa nepunih devet godina, na hercegnovskom podneblju se napajao prvom lučom saznanja.“

          Grad se nalazi između planine Orjen i ulaza u Bokokotorski zaliv. Osnovan je u XIV vijeku, a njime su vladali Mleci, Turci, kratko Španci, Austrijanci...Osnovan je 1382. godine, kada ga je bosanski ban, odnosno kralj Tvrtko I Kotromanić utvrdio u Topaljskom zalivu i nazvao ga Sveti Stefan., ali je on kao jedan od najmlađih gradova na Jadranu nazivan i Novi, Castrum Novum, Castel Nuovo... Dodatak „Herceg“ dobio je za vrijeme vladavine Herceg Stjepana Vukčića Kosače.

          Poznat je po bogatoj i bujnoj vegetaciji zahvaljujući najviše pomorcima koji su iz dalekih zemalja svijeta donosili rijetke primjerke biljaka.

          Hercegnovska rivijera se pruža u dužini od 15 km i obuhvata 7 naselja, odnosno turističkih mjesta.

          Pogled na Stari Grad otkriva niz zidina koji između ostalog predstavljaju spomenike kulture, i to su: Citadela koja je , nažalost, teško oštećena u katastrofalnom zemljotresu 1979. god., i dio se srušio u more, tvrđava Forte Mare, Kanli Kula (Krvava kula) koju su sagradili Turci, tvrđava Španjola itd. Na području opštine ima 89 crkava i 12 lokacija na kojima se nalaze ostaci istih. Ostrvo Mamula je nenaseljeno i nalazi se na samom ulazu u Bokokotorski zaliv. Dobilo je ime po austrijskom generalu Lazaru Mamuli, koji ga je utvrdio sredinom XIX, vijeka. Kružnog je oblika i obraslo gustom vegetacijom, sa plažom i pristaništem na sjevernoj strani. U vrijeme dva svjetska rata na ovom ostrvu je bio zatvor.

          Duž obale od 6 km krasi predivno šetalište „Pet Danica“ i pruža se od Igala do Meljina. Obuhvata oko 70 plaža. Ime nosi po pet skojevki koje su poginule u II svjetskom ratu, a sve su se zvale Danica.

          Postoje mnoge legende koje prepričavaju stari novljani, kao npr.:  Legenda kaže da je mimozu, po kojoj je Herceg Novi poznat, darovala vila Alkima. Nju su mladići spasili od bure, a za uzvrat nisu tražili ništa, čak ni čuveno blago kraljice Teute; Mjesto „Jok Megdan“, po legendi, je dobilo ime kada su Turci prilikom osvajanja Herceg Novog bili potučeni. Tom prilikom, jedan od branilaca grada pozove turskog vođu na megdan, ali on, bježeći glavom bez obzira, samo viknu:“JOK MEGDAN“; Isto tako, na izvoru ispod Jok Megdana počela je da teče krv. Od tada se izvor pitke vode zove Karadža ili u narodu još kraće Karača; Iznad Herceg Novog i danas postoji izvor koji se zove Nemila. Nekada prvobitni naziv ovog izvora je bio Mila, a današnje ime je dobio nakon tragične smrti dva mladića, dobrih prijatelja, koji su zbog, ljubavi koju su imali prema istoj djevojci, ovdje oduzeli sebi život.

Neke od znamenitih ličnosti koje su dio svog života proveli u ovom gradu su: Nikolaj Velimirović, sveštenik; Petar II Petrović Njegoš; Simo Matavulj, pripovjedač i romansijer; Ivo Andrić, nobelovac (književnik) i danas u njegovoj kući postoji Klub Književnika; Zulfikar-Zuko Džumhur, slikar, pisac i putopisac; Mihailo Lalić, književnik; Dušan Kostić, pjesnik, književnik itd.

Manifestacije koje obilježavaju ovaj grad su: Praznik mimoze, HAPS (Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti), Male skale, Međunarodni dječiji karneval, Dani muzike, Sunčane skale, Trg od knjige, Hercegnovski filmski festival, Međunarodni ljetnji festival klasične gitare.

            Radunocić Isidora VII-2